Značaj racionalnosti u savremenom svetu

Na simpozijumu u Sarajevu koji je održan 19. marta 2022, dr Seid Halilović, član Saveta osnivača Centra za religijske nauke „Kom“, obratio se prisutnima uključenjem u program i govorio je o temi „Značaj racionalnosti u savremenom svetu: ’zajednica vrline’ i ’zajednice neznanja’ u Farabijevoj političkoj filozofiji“.

Dr Halilović objašnjava da je u savremenim sekularnim društvima diskreditovana epistemološka vrednost svih viših slojeva racionalnosti i da ova društva, iz tog razloga, imaju bitne karakteristike „zajednice neznanja“ u spomenutoj Farabijevoj klasifikaciji. Naime, Farabi je pisao da se u „zajednici neznanja“ diskredituje autoritet čovekovog racionalnog saznanja, nezavisno od toga da li je reč o teorijskom ili praktičnom razumu. Halilović dodaje da nam Farabijeva klasifikacija može poslužiti kao kritička paradigma u procesu analize skrivenih slojeva metafizičke, epistemološke i moralne krize modernog sveta. Prema mišljenju člana Saveta osnivača Centra za religijske nauke „Kom“, u Farabijevoj klasifikaciji možemo otkriti i suštinsko rešenje spomenute krize.

Ovde možete pogledati video-zapis Halilovićevog izlaganja, uz PowerPoint prezentaciju:

https://www.youtube.com/watch?v=qvu1JO2L-QU

U nastavku, izdvajamo bitne zaključke koje Halilović obrazlaže u svojoj analizi:

Slavni Farabi (umro 950) ustanovljava svoju kategorizaciju ljudskih zajednica prema različitim kognitivnim platformama na kojima su te zajednice utemeljene. On u prvom koraku ljudske zajednice deli u dve opšte kategorije i to su: (1) zajednica vrline; (2) zajednice u kojima vrline nisu dominantne.

Zajednice iz druge kategorije Farabi deli u sledeće tri potkategorije: (1) zajednicu greha; (2) zajednicu zablude; (3) zajednicu neznanja.

 

„Zajednica vrline“ je utemeljena na racionalnoj kognitivnoj platformi i ona jemči mogućnost društvenog jedinstva te zajednice. Naime, razum u našem životu objedinjuje sva druga čovekova saznanja, to jest osetna i imaginarna saznanja koja su mnoštvena i koja upravo razum objedinjuje. Otuda, u zajednicama u kojima je razum dominantan, možemo očekivati da će one biti istinske jedinstvene i da jedinstvo koje formiraju neće biti veštačko.

Kada govorimo o racionalnosti u „zajednici vrline“, moramo dodati da ta racionalnost obuhvata različite stepene racionalnosti: sakralnu, metafizičku, praktičnu, empirijsku…. Svaki stepen racionalnosti obezbeđuje određeni sloj saznanja i saznajnog identiteta zajednice. Prema tome, ako diskreditujemo bilo koji sloj racionalnosti, nećemo moći da obezbedimo određeni saznajni identitet svoje zajednice koji se temelji na tom racionalnom sloju.

 

„Zajednica neznanja“ je zajednica u kojoj nikakav uticaj nemaju ni teorijski ni praktični razum. To je dakle zajednica bez uticaja racionalnosti. Štaviše, u „zajednici neznanja“ ne postoji ni pokušaj da se prikaže bar lažna slika „zajednice vrline“.

U toj zajednici su dominantni fantazija, čovekova imaginacija i čovekova osetna iskustva. Otuda, ova zajednica nema istinsko jedinstvo, već ima različite i međusobno nepovezane forme. Farabi spominje takvih šest različitih prostih formi.

 

Nakon objašnjenja o trećoj i četvrtoj zajednici iz Farabijeve klasifikacije, dr Halilović obelodanjuje svoju nameru da različite forme „zajednice vrline“ i „zajednice neznanja“ prepozna u savremenom svetu i u procesima kreiranja današnjeg identiteta. Tim povodom član Saveta osnivača Centra za religijske nauke „Kom“ objašnjava:

 

Savremeni svet, prema kulturi, verovanjima, željama, vrednostima i modelima ponašanja i života, možemo podeliti u dve opšte kategorije: (1) duhovne zajednice; (2) sekularne zajednice.

U sekularnim zajednicama u savremenom svetu, verovanje, želje i vrednosti ograničeni su isključivo na fizički svet. Svi drugi svetovi se jasno ili poriču ili se nemilosrdno proganjaju na margine fizičkih interesa i želja. Drugim rečima, sekularna zajednica sve čovekove potencijale koristi da služe fizičkom svetu, dok strukturno zanemaruje čovekove duhovne i sakralne dimenzije i potrebe.

 

U sledećem delu izlaganja, dr Halilović obrazlaže svoj finalni zaključak:

Spomenuta Farabijeva „zajednica neznanja“ u svojim različitim prostim i kombinovanim formama potpuno odgovara različitim formama današnjeg sekularnog društva. Šest prostih formi koje Farabi analizira u okviru obuhvatne analize „zajednice neznanja“ jesu: (1) zajednica fizičkih strasti; (2) zajednica kapitala, odnosno zajednica u kojoj kapital ima dominantnu i ekskluzivističku ulogu; (3) zajednica moći, odnosno zajednica u kojoj sve vrednosti služe moći; (4) zajednica umišljenih ponosa, kao što je u današnjem vremenu, primera radi, ponos koji povezujemo s nacionalnim ideologijama, jer to ne može predstavljati istinski ponos; (5) zajednica koja rešava čovekove najnužnije potrebe i ne usmerava se na uzvišene potencijale čovekovog bića; (6) zajednica neograničene slobode za sve s ciljem korišćenja fizičkih bogatstava sveta.

„Ovih šest prostih formi Farabijeve ’zajednice neznanja’ na neverovatan način oslikavaju različite forme moderne sekularne zajednice“, ustanovio je član Saveta osnivača Centra za religijske nauke „Kom“.

Dr Seid Halilović na kraju svog izlaganja dodao je sledeće zapažanje:

„Zajednica neznanja“ ne može ponuditi racionalno obrazloženje za svoja verovanja i globalne vrednosti, samim tim što je diskreditovala autoritet čovekovog racionalnog saznanja. Međutim, ova zajednica može jedan deo čovekove racionalnosti staviti u službu fizičkih interesa i svojih imaginarnih želja. Ovaj stepen racionalnosti danas nazivamo: instrumentalna racionalnost.

Instrumentalnu racionalnost možemo najkraće predstaviti u svetlu predanja u kome se beleži da je Ali ibn Abi Talib kazao: „Brojni su razumi koji su zarobljeni u kandžama dominantne strasti“.

Farabijeva klasifikacija, posebno u sferi kombinacije različitih prostih formi „zajednice neznanja“, može nam predstavljati izvanrednu paradigmu u kritičkim analizama i klasifikacijama modernih društava. Ona će nam takođe pomoći da prepoznamo fundamentalnu potrebu i smernicu svog delovanja, a to je da pobudimo zatrpane riznice različitih slojeva razuma i da ih osnažimo i iskoristimo onda kada budemo želeli da aktivno sudelujemo u procesima kreiranja savremenog identiteta.

 

Pratite nas na Facebook-u  Pratite nas na Twitter-u  Pratite nas na Youtube-u  Pratite nas na Scribd-u 

Anketa
Koje knjige u izdanju Centra za religijske nauke Kom imate?
Istorija kulture i civilizacije islama i Irana. Dr Ali Akbar Velajati
Kratka istorija islamske filozofije. Dr Tehran, dr Seid i dr Muamer Halilović
Moć društva: islam, filozofija, civilizacija. Dr Muamer Halilović
Nauka i filozofija. Dr Hamid Parsanija
Sveto i savremeno: ogledi o političkoj filozofiji i reformističkoj misli u islamu. Dr Seid Halilović
Svetovi u nama, svetovi iznad nas. Dr Tehran Halilović
Loading ... Loading ...