Akademik Jerotić i Halilović govorili o misticizmu

U Domu kulture Studentski grad, na Novom Beogradu, 20. maja 2013, održana je tribina na temu „Misticizam u hrišćanstvu i islamu“. O različitim aspektima religijskog misticizma govorili su akademik Vladeta Jerotić redovni član SANU-a, dr Seid Halilović direktor Centra za religijske nauke „Kom“ i dr Vera Janićijević.

Sala Doma kulture bila je premala za brojne posetioce ove tribine.

Akademik Jerotić je u početku svojih objašnjenja insistirao na značaju međusobnog razgovaranja predstavnika tri hrišćanske veroispovesti i različitih religija. On je govorio o mistici uopšte, kao i o odnosu između mistike, s jedne, i Crkve i stvaralaštva, s druge strane. Akademik Jerotić je definisao mistiku kao težnju čoveka za nepoznatim i neobjašnjivim, tajanstvenim, odnosno kao čežnju da se čovek putem neposrednog opažanja i doživljaja sjedini s uzvišenim principima postojanja. On je konstatovao da mistički čovek u nama ipak postoji, a to su težnja i čežnja za tajanstvenim, to jest direktni doživljaji.

Prema objašnjenima akademika Jerotića, intelekt nije dovoljan da bismo bili religiozni, jer čovek svakako ima težnju ka Jednim. On je podsetio prisutne da je napisao knjigu o mističkim stanjima, vizijama i bolestima i dodao da je potrebno razlikovati mistička stanja, ekstatična stanja i vizionarska stanja.

„Po meni nema ateista“, kazao je akademik i objasnio da postoje ljudi koji veruju bilo u šta. On je naveo primer da je bilo komunista koji su živote dali, jer su verovali da će biti onako kako je Marks propovedao. „Naravno“, dodao je akademik Jerotić, „marksizam je bio zamena za hrišćanstvo, to jest pseudohrišćanstvo. To je bila najveća jeres u hrišćanstvu“.

Poznati redovni član SANU-a objasnio je da mističari nisu uvek imali učenja koja su bila vezana za religijsku dogmu i otuda, oni su se malo odvajali od predstavnika religijskih dogmi.

Akademik Jerotić je napomenuo da ima i lažnih doživljaja i objasnio da je istinski mistički doživljaj to da se nakon doživljaja potpuno promeni tok života. „Po plodovima se vidi da pravi doživljaj preobražava čoveka“, kazao je on.

Na kraju svojih objašnjenja, prof. Jerotić je istakao da mistički doživljaj spaja sve ljude sveta i sve religije sveta. On je spomenuo Rabiu, iz 8. veka, kao ženu mističara i njene rečenice da hoće da upali vatru u raju i prolije vodu u paklu kako bi i jedno i drugo nestali. Ona, objasnio je akademik Jerotić, ne obožava Boga zbog straha od pakla ili nade u raj, nego radi Boga samoga.

 

Dr Vera Janićijević je govorila o načinu tumačenja svetih tekstova, odnosno o direktnom tumačenju ili traganju za nečim što je tekst alegorično kazao. Ona je, u vezi s tim, spomenula dve škole: jedna škola je pravila gramatičku i istorijsku analizu, a druga je tražila alegorični smisao. Prema objašnjenjima dr Janićijević, biblijski tekstovi i Kur’an se ne mogu čitati bez tumača koji će ponuditi adekvatno tumačenje, a tajanstveni smisao se uvek tražio. Ona je kazala da su u prvoj fazi religijske misli dominantne bile dve struje: apofatici su govorili da možemo kazati isključivo šta Bog nije i spoznati Ga preko dela. A katafatici su govorili da možemo spoznati Boga. Produbljivanje problematike je, po dr Janićijević, tražilo usamljivanje i to je bio početak misticizma. Ona je objasnila da su prvi mistici bili posebni i tajnoviti i da su isticali da se ne može govoriti o Božanstvu, jer Božanstvo je transcendentno i onostrano. U nastavku, prema objašnjenjima dr Janićijević, formiraju se manastiri gde se usamljuju mistici o kojima danas imamo mnogo podataka.

Dr Janićijević se posebno osvrnula na isihazam, što znači tihovanje, koji se pojavljuje u 13. i 14. veku, u isto vreme kada je živeo i Ekhart. To je tihovanje i način molitve kojim će se čovek približavati Bogu, ne razumom, već srcem i ljubavlju. Dr Janićijević je objasnila da se, prema tom učenju, Bog ne može spoznati razumom i dodala da je ovo učenje, naravno, imalo i svoje protivnike.

 

Dr Seid Halilović je govorio o osnovnoj podeli misticizma u islamu na različite naučne discipline, kao što su doktrinarni misticizam, praktični misticizam, književni misticizam i istorija mističkih obreda i redova. Praktični misticizam, prema objašnjenjima Halilovića, detaljno pojašnjava brojne stupnjeve duhovnog putovanja ka višnjim sferama univerzuma. On je istakao da duhovno-obredoslovne vežbe dovode muslimanskog vernika do stepena ljubavi prema višnjim principima. Ta ljubav rađa stanje porinuća bića zaljubljnog duhovnog putnika, a samo porinuće predstavlja uvod u intuitivno sagledanje savršenstava transcendentnih.

Halilović je ovu kategoriju intuicije povezao sa spoznajom koja se utemeljuje u doktrinarnom misticizmu u islamu. Ova spoznaja, prema njegovim rečima, nadilazi ograničenja svih egzoteričnih nauka u koje muslimanski gnostici uvrštavaju čak i metafiziku.

Direktor Centra za religijske nauke „Kom“ se, u nastavku, osvrnuo na značaj književnog misticizma. Po njemu, književni misticizam sadrži najdublja i najčistija emotivna osećanja duhovnih putnika koja se ne mogu prikazati u okviru naučnih termina praktičnog i doktrinarnog misticizma.

Halilović je govorio i o merilima ispravnosti mističkog otkrovenja u islamu i spomenuo tri merila: objavu, potvrdu duhovnog učitelja i razum. On je objavu protumačio kao najviši stepen bezgrešnog otkrovenja i istakao da najznačajniji predstavnici muslimanskog misticizma u Kur’anu pronalaze najprefinjenije sadržajne inspiracije na putu svog duhovnog proputovanja.

O ulozi razuma i filozofske demonstracije u islamskog misticizmu, Halilović je pročitao i protumačio jedan deo knjige Tamhid al-Kavaid slavnog Sainudina Ibn Turkea. Ibn Turke, u tom delu, insistira na tome da je filozofija merilo istinitosti mističkih otkrovenja isto kao što je logika merilo ispravnosti filozofskih demonstracija. Halilović je zaključio da je konstantno približavanje filozofije i mistike u islamu obeležilo najdominantniji tok islamske gnoze nakon grandioznog Ibn Arabija.

 

Nakon svih izlaganja, usledila je jednočasovna i izuzetno korisna diskusija u koju su se uključili mnogi prisutni studenti. U okviru pitanja i odgovora, razmatrani su odnosi između misticizma i sudbine, praktičnog života i društvenih vrednosti.

 

Slike sa pomenute tribine možete pogledati u Galeriji.

 

Niže možete pogledati video zapise sa ove tribine.

 

Akademik Vladeta Jerotić: Misticizam u hrišćanstvu i islamu

 

Dr Seid Halilović: Misticizam u hrišćanstvu i islamu

 

Dr Vera Janićijević: Misticizam u hrišćanstvu i islamu

 

Misticizam u hrišćanstvu i islamu (diskusija)

Pratite nas na Facebook-u  Pratite nas na Twitter-u  Pratite nas na Youtube-u  Pratite nas na Scribd-u 

Anketa
Koje knjige u izdanju Centra za religijske nauke Kom imate?
Istorija kulture i civilizacije islama i Irana. Dr Ali Akbar Velajati
Kratka istorija islamske filozofije. Dr Tehran, dr Seid i dr Muamer Halilović
Moć društva: islam, filozofija, civilizacija. Dr Muamer Halilović
Nauka i filozofija. Dr Hamid Parsanija
Sveto i savremeno: ogledi o političkoj filozofiji i reformističkoj misli u islamu. Dr Seid Halilović
Svetovi u nama, svetovi iznad nas. Dr Tehran Halilović
Loading ... Loading ...