Saborna džamija u Isfahanu
Kolevka istorije
Izvor, broj 3, januar 2015.
Dr Muamer Halilović
Nema mnogo bogomolja koje povezuju vizantijsku i islamsku tradicionalnu arhitekturu. A još je manje onih koje nikada u svojoj istoriji nisu ostale napuštene i zanemarene, te čiji zidovi nam danas privlačno, ali i verodostojno, prenose odjek molitvenih šapata, naučnih polemika, nedeljnih beseda, jecaja tuge i prizvuka radosti raznih generacija od pre više od hiljadu godina do sada. Takve bogomolje su zapravo istinske kolevke istorije jer nam ne dozvoljavaju da zaboravimo da su ljudi dolazili i odlazili, a da je od njih preostalo samo ono što je ostavilo trag svetosti
Saborna džamija u Isfahanu, bez sumnje, predstavlja jednu od veoma retkih ustanova koje preko hiljadu godina pronose duh briljantne verske tradicije. Istoričari nisu saglasni kad je reč o tačnom datumu početka njene izgradnje. Naravno, neosporivo je da je ona postojala u doba sasanidske dinastije, u predislamskom razdoblju, te da je nešto kasnije na njenim ruševinama sagrađen prvi oblik nove saborne džamije. To se zapravo primećuje i u divnoj kombinaciji staropersijske umetnosti i islamske arhitekture. Ova bogomolja sa svojom raskošnom tradicijom veoma brzo je postala uzor po kojem su izgrađene brojne druge džamije širom islamskog sveta.
Glavne prostorije Saborne džamije bile su znatno oštećene prilikom seldžučke opsade Isfahana u XI veku. Zbog toga, Tugrul-beg, koji je predvodio seldžučku vojsku u vreme pomenute opsade, obnovio je džamiju odmah po ulasku u grad. Saborna džamija je u doba safavidske dinastije nakratko izgubila u značaju. Abasu I nije odgovaralo da centralni verski objekat njegove prestonice predstavlja džamija koja je ujedno bila simbol tradicije prethodnih dinastija. Zbog toga, naredio je da se izgradi potpuno novi kompleks sa centralnom palatom, velikim bazarom i sa nekoliko bogomolja.
Veoma burna istorija Saborne džamije u Isfahanu ipak nije mogla da iskoreni njen svestrani uticaj i da spreči da ona briljantnu versku tradiciju i dalje pronosi, od predislamskog razdoblja pa sve do danas. Danas postoje mnoge džamije sa većim kupolama od isfahanske „smeđe kupole“, ali, ipak, nijedna od njih ne može poput Saborne džamije ponosno predstavljati kolevku istorije.