Filozofija u hrišćanstvu i islamu

U Domu kulture „Studentski grad“ na Novom Beogradu, 10. aprila, održana je tribina na temu „Filozofija u hrišćanstvu i islamu“. O razlikama i sličnostima u evropskoj i islamskoj filozofiji govorili su dr Seid Halilović i dr Vera Janićijević.

Na početku skupa, urednik naučnog programa „Forum“ u Domu kulture „Studentski grad“ i saradnik Instituta za političke studije g. Miloš Knežević govorio je o značaju komparativnog analiziranja filozofskih baština hrišćanstva i islama. On je istakao da je ova tribina značajna zbog toga što će se detaljnije i izvornije govoriti o filozofiji u islamu.

U svom izlaganju, dr Vera Janićijević je kazala: „Osnove nauke i filozofije u zapadnoj učenosti utemeljene su u antičkogrčkoj filozofiji. Razlike u korišćenju termina i metoda u muslimanskoj filozofiji u odnosu na evropsku su brojne i specifične, pa se mora ukazati na neke bitne osnove potrebne za razumevanje islamske filozofije. Razlike u tretmanu pitanja bića, sveta, saznanja i čoveka u evropskoj i muslimanskoj misaonosti su uočljive. Temelj evropske učenosti je ostvaren u antičkoj filozofiji odvajanjem mitosa od logosa. Međutim, dobro je poznato da su dostignuća helenske i helenističke učenosti dopirala i do persijskog i arapskog sveta.“

 

Dr Seid Halilović se osvrnuo na jedan od najznačajnijih aspekata islamske teozofsko-filozofske tradicije, a to je odnos između razuma i srca. On je objasnio da osnovni i dominanti tok islamske filozofije, posebno u njenom istočnom delu, prihvata spoznajnu usklađenost razuma i srca. Drugim rečima, svi glavni predstavnici različitih škola islamske filozofije smatraju da razum i srce jesu dva izvorna načina spoznavanja objektivne realnosti. Otuda, muslimanski filozofi posebno se usredsređuju, u svojim filozofskim demonstracijama, na ulogu i sadržaj intuitivnih saznanja.

Halilović je pročitao i prokomentarisao nekoliko značajnih tvrdnji muslimanskih filozofa Ibn Sine (umro1037), Sohravardija (ubijen 1191) i Mula Sadre (umro 1640), kao vodećih predstavnika peripatetičke filozofske škole u islamu, Iluminativne teozofije i Transcendente teozofije. Spomenuti muslimanski filozofi istinsku filozofiju poistovećuju sa neposrednim razotkrivanjem realnog sveta.

Sam život grandioznog teozofa Mula Sadre, prema objašnjenjima Halilovića, posebno smerodavno ilustruje ovu značajnu karakteristiku islamske filozofije. Naime, nakon toga što je završio najviše stepene izučavanja filozofije u tada najmarkantnijem naučnom centru safavidske dinastije, u gradu Isfahanu, Mula Sadra je više od deset godina proveo sam, sa svojom porodicom, u malom selu pokraj iranskog svetog grada Koma. Mula Sadra tvrdi da je u tom periodu usavršio svoje filozofsko znanje u okrilju prefinjenih intuitivnih otkrovenja. Zato je on mogao da formira svoju Transcendentu teozofiju koju će maestralno predstaviti u svojoj slavnoj knjizi Asfar i preneti učenicima u trećem delu svoga života, u rodnom gradu Širazu.

 

Nakon izlaganja Halilovića, usledila je duža i obuhvatna diskusija o ulozi Gazalija u istoriji islamske filozofije, o razlikama spomenutih tokova islamske filozofije, te o odnosu između znanja i moći u tradicionalnom spoznajnom stadijumu u islamu, i danas na Zapadu.

 

Slike sa pomenute tribine možete pogledati u Galeriji.

 

Niže možete pogledati video zapis izlaganja dr Halilovića.

 

Dr Seid Halilović: Islamska filozofija, razum i srce

Pratite nas na Facebook-u  Pratite nas na Twitter-u  Pratite nas na Youtube-u  Pratite nas na Scribd-u 

Anketa
Koje knjige u izdanju Centra za religijske nauke Kom imate?
Istorija kulture i civilizacije islama i Irana. Dr Ali Akbar Velajati
Kratka istorija islamske filozofije. Dr Tehran, dr Seid i dr Muamer Halilović
Moć društva: islam, filozofija, civilizacija. Dr Muamer Halilović
Nauka i filozofija. Dr Hamid Parsanija
Sveto i savremeno: ogledi o političkoj filozofiji i reformističkoj misli u islamu. Dr Seid Halilović
Svetovi u nama, svetovi iznad nas. Dr Tehran Halilović
Loading ... Loading ...