Promocija na Beogradskom sajmu knjiga
Poslednjeg dana ovogodišnjeg Međunarodnog beogradskog sajma knjiga, promovisan je novi prevod Zbirke beseda, pisama i izreka Alija ibn Abi Taliba, pod nazivom „Staza rečitosti“ (Nehdžul-belaga), koju je objavio Kulturni centar I. R. Irana u Beogradu. Na promociji, održanoj u nedelju, 27. oktobra 2013, u sali Borislav Pekić Beogradskog sajma, govorili su dr Mahmud Šaluji direktor Kulturnog centra Irana, dr Seid Halilović direktor Centra za religijske nauke „Kom“ i mr Aleksandar Dragović orijentalista i prevodilac knjige.
Dr Šaluji je istakao poseban naučno-književni značaj ove knjige u celokupnoj istoriji islamske duhovne tradicije. On je konstatovao da uzvišenost stila i sadržaja ove knjige, kao i same ličnosti Alija ibn Abi Taliba privlači najdublju pažnju i ljubav svih istinskih baštinika učenosti. Direktor iranskog Kulturnog centra u Beogradu citirao je nekoliko Mevlaninih stihova i rečenica poznatih muslimanskih i hrišćanskih mislilaca o Aliju, hrabrom „Zapovedniku vernih“ i istovremeno neprikosnovenom učitelju izvorne islamske duhovnosti.
Mr Aleksandar Dragović obrazložio je prefinjene karakteristike književnog stila ove zbirke koju je nazvao besprekornim književnim remek-delom. On se osvrnuo na život i značaj Sejida Razija koji je izabrao i sakupio neke od najprefinjenijih beseda, pisama i izreka Alija ibn Abi Taliba. Dragović je istakao da „Staza rečitosti“ nije značajna samo zbog svog književnog bogatstva. Ona je takođe spoznajni izvor brojnih tradicionalnih islamskih naučnih disciplina. Prevodilac „Nehdžul-belage“ na srpski jezik pročitao je i objasnio neke delove iz značajnih Alijevih političkih pisama i poruka i pokazao kako je ova knjiga mogla da bude trajna inspiracija mnogim muslimanskim društvenim učenjacima. Istovremeno, prema Dragoviću, Ali ibn Abi Talib je, za sve muslimane, simbol iskrenog verništva i društvene solidarnosti, kao i svestrane brige o najsiromašnijim i najpotlačenijim članovima društva.
Dr Seid Halilović je govorio, povodom objavljivanja novog prevoda „Staze rečitosti“, o mističkim dubinama ovog grandioznog dela. On se najpre osvrnuo na poseban značaj pojavljivanja ove zbirke u vremenu kada je moderni čovek opterećen mnogostrukim ontološkim, duhovnim, moralnim, porodičnim i društvenim krizama. On je istakao da je duša modernog čoveka umorna i citirao 189. izreku „Staze rečitosti“ u kojoj se kaže: „Srca postaju umorna kao što tela postaju umorna. Morate zato tražiti od njih – prefinjena učenja teozofije“. Halilović je objasnio da ova knjiga sadrži upravo najprefinjenije dubine islamskog doktrinarnog sistema. Ona, prema njegovim rečima, predstavlja višnje vrelo intuitivnog znanja koje nam razotkriva same dubine univerzuma. On je dodao da učenja i predanja blaženih članova porodice Verovesnika islama, zbog toga, jesu svetlost u našem savremenom svetu. O njima se, kazao je Halilović, kaže u 108. besedi: „Oni su svetiljke u tmini i izvori teozofije.“ Isto tako, u poznatoj 2. besedi se ističe: „Oni su poverenici tajanstava božjih, utočišta naredbe Njegove, posude znanja Njegovog, središta mudrosti Njegove…“.
Direktor Centra za religijske nauke „Kom“ istakao je, nakon toga, neka od osnovnih obeležja ontološke uzivešenosti bića Alija ibn Abi Taliba. On je preneo reči blaženog Verovesnika Muhameda, iz 191. besede u ovoj zbirci u kojoj Verovesnik kaže o Aliju: „Ti zaista čuješ šta ja čujem, i vidiš šta ja vidim, osim što ti nisi verovesnik, već si zaista pomagač.“ Halilović je objasnio da iskonsku bit duhovnog stepena Alija i njegovih potomaka možemo razumeti isključivo u okrilju činjenice da su oni bili naslednici metafizičke svetlosti Verovesnika Muhameda. Oni su, prema Halilovićevim rečima, baštinici Verovesnikove intuitivne i onostrane moći. Halilović je, u tom kontekstu, citirao sledeće delove iz dve besede „Staze rečitosti“:
U 188. besedi, Zapovednik vernih kaže: „O ljudi, pitajte me pre nego me izgubite, jer zaista sam obavešteniji o prolazima nebeskim nego o prolazima zemaljskim.“ Takođe, u 108. besedi čitamo: „Mi smo stablo verovesništva, postojano mesto poruke božje, mesto spuštanja anđela, rudnici znanja i vrela teozofija.“
Halilović je istakao da je Ali ibn Abi Talib prenosio tajna učenja prefinjenih spoznajnih sfera islamske baštine svojim „odabranim“ učenicima i prijateljima, kao što su Salman Farsi, Kumeil i Hamam.
U nastavku svog izlaganja, Halilović je citirao inspirativna objašnjenja dva slavna muslimanska učenjaka o Aliju, a to su: Ibn Abil-Hadid Mu’tazili čuveni sunitski komentator „Nehdžul-belage“ (umro 1258) i glasoviti Avicena poglavar svih peripatetičkih muslimanskih filozofa (umro 1037).
Direktor Centra „Kom“ objasnio je da „Staza rečitosti“ najuticajnijim muslimanskim teozofima predstavlja fundamentalno vrelo kako teorijske, tako i praktične teozofije. Ova zbirka, kako je Halilović istakao, sadrži vrhunske ontološke doktrine o metafizičkim, teozofskim i gnostičkim principima i istovremeno obuhvata najbriljantnija učenja etike, društvenih nauka i čak političke filozofije. On je objasnio da teozofija, prema „Stazi rečitosti“ jeste život srca, kao što možemo pročitati u 132. besedi: „Mudrost je život za srce obamrlo, vid za oko slepo, sluh za uvo gluvo i voda za žednog. U njoj je sve obilje.“
Na kraju svojih objašnjenja, Halilović je zaključio da zbirka „Alijeve rečitosti“ pokazuje stazu od spoznaje do ljubavi i od ljubavi do verozakona. On je objasnio jedan deo iz 178. besede u kojoj Zi’leb Jamani pita Zapovednika vernih: „Jesi li video Gospodara svog?“ Ali mu je odgovorio: „Zar robujem onome što ne vidim?“
Halilović je sve prisutne zamolio da se posebno usredsrede na 192. besedu koja počinje pitanjem prosvetljenog Hamama: „O Zapovedniče vernih, opiši mi ljude istinski predane Bogu, tako kao da ih vidim.“ Na kraju dužih Alijevih objašnjenja, kazao je Halilović, Hamam je usled neopisive duhovne ushićenosti pao u duboku nesvesticu i onda izdahnuo. „Da li je moguće da ovakve briljantne simbole iskonske duhovnosti ponovo proživimo u našem savremenom društvu i da se tako odvojimo od stanja svestranog samootuđenja u kojem se nalazi moderni svet?“, upitao je Halilović.
Korisno je ovde dodati da su izdanja Centra za religijske nauke „Kom“ bila izložena na ovogodišnjem Beogradskom sajmu knjiga, u hali 4. Posebnu pažnju brojnih posetilaca privukli su dosadašnji brojevi časopisa za religijske nauke „Kom“.
Pover point prezentaciju Halilovićevog izlaganja na promociji „Staze rečitosti“ možete preuzeti ovde.
Slike sa pomenute promocije možete pogledati u Galeriji.
Niže možete pogledati video zapise sa ove promocije.
Dr Mahmud Šaluji: Promocija prevoda „Nehdžul belage“
Dr Seid Halilović: Nehdžul belaga – mističke dubine