Uputstvo autorima

Slanje rukopisa

 

Prilikom podnošenja rukopisa, autori garantuju da rukopis predstavlja njihov originalan doprinos, da nije već objavljen, da se ne razmatra za objavljivanje kod drugog izdavača ili u okviru neke druge publikacije, da je objavljivanje odobreno od strane svih koautora, ukoliko ih ima, kao i, prećutno ili eksplicitno, od strane nadležnih tela u ustanovi u kojoj je izvršeno istraživanje.

 

 

Autori snose celokupnu odgovornost za sadržaj podnesenih rukopisa i moraju da pribave dozvolu za objavljivanje podataka od svih strana uključenih u istraživanje.

Autori koji žele da u rad uključe slike ili delove teksta koji su već negde objavljeni dužni su da za to pribave saglasnost nosilaca autorskih prava i da prilikom podnošenja rada dostave dokaze da je takva saglasnost data. Materijal za koji takvi dokazi nisu dostavljeni smatraće se originalnim delom autora.

Autori garantuju da su kao autori navedena samo ona lica koja su značajno doprinela sadržaju rukopisa, odnosno da su sva lica koja su značajno doprinela sadržaju rukopisa navedena kao autori.

Nakon prijema, rukopisi prolaze kroz preliminarnu proveru u redakciji kako bi se utvrdilo da li ispunjavaju osnovne kriterijume i standarde. Osim toga, proverava se da li su rad ili njegovi delovi plagirani.

Autori će o prijemu rukopisa biti obavešteni elektronskom poštom. Samo oni rukopisi koji su u skladu s datim uputstvima biće poslati na recenziju. U suprotnom, rukopis će, s primedbama i komentarima, biti vraćen autorima.

 

 

Uputstvo za pripremu rukopisa

 

Autori su dužni da se pridržavaju uputstva za pripremu radova. Rukopisi u kojima ova uputstva nisu poštovana biće odbijeni bez recenzije.

Uredništvo prima tekstove na srpskom (bosanskom, hrvatskom, crnogorskom…) i engleskom jeziku. Radovi se primaju isključivo u elektronskoj formi. Rukopise treba slati u „.docformatu na jednu od sledeće dve adrese:

 

kontakt@centarkom.rs

m.halilovic@centarkom.rs

 

Celi rad i sažetak, uključujući i prevod sažetka na engleski jezik, obavezno se lektorišu.

Rukopis treba da sadrži: naslov, imena autora i nazive institucija u kojima oni rade, sažetak, ključne reči, tekst rukopisa, zaključak, spisak korišćenih izvora i literature. Afilijaciju, sažetak i ključne reči treba dostaviti i na engleskom jeziku ukoliko rad nije već napisan na tom jeziku.

Pozicije tabela treba obeležiti u tekstu (tabele ne treba inkorporirati u datoteku koja sadrži rukopis, već se dostavljaju kao posebne datoteke u odgovarajućim formatima).

Rukopisi moraju biti ispisani u programu Microsoft Office Word fontom Times New Roman 12 i sadržati najmanje jedan naučni tabak, odnosno 28.800 karaktera bez razmaka, a najviše dva naučna tabaka, odnosno 57.600 karaktera bez razmaka.

Naslov treba da bude jasan po sebi i ne preterano dugačak.

Ako su rad napisala dva autora ili više autora, treba spomenuti imena i kontakte (imejl adrese) svakog autora pojedinačno. Imejl adrese se upisuju u fusnoti.

Sažetak ne bi trebalo da bude kraći od 100 ni duži od 300 reči, i trebalo bi da sadrži kratak pregled metoda i najvažnije rezultate rada, tako da se može koristiti prilikom indeksiranja u referentnim periodičnim publikacijama i bazama podataka. U apstraktu ne treba navoditi reference. Apstrakt se dostavlja na jeziku na kojem je rad napisan i na engleskom jeziku.

Ključne reči (pojmovi, geografske lokacije, rezultati) navode se u posebnom redu iza apstrakta i sadrže od 5 do 10 reči. Ključne reči moraju biti relevantne za temu i sadržaj rada. Dobar izbor ključnih reči preduslov je za ispravno indeksiranje rada u referentnim periodičnim publikacijama i bazama podataka. Ključne reči treba dostaviti na jeziku na kojem je rad napisan i na engleskom jeziku.

Reference se navode na jeziku na kom su objavljene. Spisak referenci treba da sadrži samo radove koji su citirani u tekstu.

Strana imena (osim u bibliografskim jedinicima) fonetski se transkribuju u skladu s pravilima pravopisa jezika na kojem je rad napisan, a prilikom javljanja u zagradi, navodi se njihov izvorni oblik. Imena geografskih i sličnih odrednica, takođe, fonetski se transkribuju bez posebnog navođenja originala u zagradama.

 

 

Način citiranja

 

Pri pisanju rukopisa za Časopis za religijske nauke „Kom”, autori su u obavezi da poštuju sledeća pravila, uglavnom vezana za citiranje. Bibliografske jedinice citiraju se u skladu s uputstvom Harvard Style Manual. U sledećim redovima, naveden je način citiranja najčešćih bibliografskih jedinica.

 

Knjige

 

U spisku literature:

Prezime, ime, u zagradi godina izdanja, naslov knjige, mesto izdanja, izdavač.

Primer: Nasr, Seyyed Hossein (2006), Islamic Philosophy from Its Origin to the Present, New York, Suny Press.

 

U tekstu:

U zagradi prezime autora, godina izdanja, dvotačka, stranica.

Primer: (Nasr 2006: 105)

 

U napomeni:

Prezime autora, godina izdanja, dvotačka, stranica. U napomenama, knjiga se citira isključivo na skraćeni način.

Primer: Nasr 2006: 105.

 

Članci

 

U spisku literature:

Prezime, ime, u zagradi godina izdanja, naslov teksta pod navodnicima, naslov časopisa u italiku, godište časopisa, u zagradi broj sveske u godištu ukoliko paginacija nije jedinstvena za ceo tom, dvotačka i broj stranice.

Primer: Hinić, Darko (2012), „Evaluacija Skale poremećaja upotrebe interneta (PUI)”, Psihologija 45: 311–325.

Žunjić, Slobodan (2011), „Logički dijagrami u srpskim srednjovekovnim rukopisima”, Theoria 54 (4): 127–160.

 

U tekstu:

U zagradi prezime autora, godina izdanja, dvotačka, stranica.

Primer: (Hinić 2012: 321)

(Žunjić 2011: 133)

 

U napomeni:

Prezime autora, godina izdanja, dvotačka, stranica. Ne stavljaju se skraćenice „str.”, „vol.”, „tom”, „br.” i slične. U napomenama, članci se citiraju isključivo na skraćeni način.

Primer: Hinić 2012: 321.

Žunjić 2011: 133.

 

Zbornici

 

U spisku literature:

Prezime i ime priređivača, u zagradi skraćenica „prir.”, u zagradi godina izdanja, naslov zbornika, mesto izdanja, izdavač i stranica po potrebi.

Primer: Espozito, Džon (prir.) (2002), Oksfordska istorija islama, Beograd, Clio.

 

U tekstu:

U zagradi prezime autora, godina izdanja, dvotačka, broj stranice.

Primer: (Espozito 2002: 215)

 

U napomeni:

Prezime autora, godina izdanja, dvotačka, stranica. U napomenama, zbornici se citiraju isključivo na skraćeni način.

Primer: Espozito 2002: 215.

 

Tekstovi iz zbornika

 

U spisku literature:

Prezime i ime autora, u zagradi godina, naslov teksta pod navodnicima, slovo „u” (u zborniku), ime i prezime priređivača zbornika, u zagradi „prir.”, naslov zbornika u italiku, mesto izdanja, izdavač, dvotačka i broj stranice (ako je potrebno).

Primer: Karčić, Fikret (1990), „Opšti pogled na pravo u islamu, njegov istorijski razvoj, teorijske i praktične mogućnosti reforme”, u J. Ramić (prir.), Zbornik radova Islamskog teološkog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo, Islamski teološki fakultet: 7–19.

 

U tekstu:

U zagradi prezime autora, godina izdanja, dvotačka, broj stranice.

Primer: (Karčić 1990: 15)

 

U napomeni:

Prezime autora, godina izdanja, dvotačka, broj stranice. Skraćenica „str.” dopuštena je samo u spisku literature.

Primer: Karčić 1990: 15.

 

Članak iz novina

 

U spisku literature:

Prezime, ime, u zagradi godina, naslov članka pod navodnicima, naziv novina u italiku, datum, broj stranice.

Primer: Andrić, Vesna (2012), „Jedanaest godina od uvođenja veronauke u državne škole; rezultati nepoznati”, Danas, 20. oktobar, str. 8.

 

U tekstu:

U zagradi prezime autora, godina izdanja, dvotačka, broj stranice.

Primer: (Andrić 2012: 8 )

 

U napomeni:

Prezime autora, godina izdanja, dvotačka, broj stranice.

Primer: Andrić 2012: 8.

 

Internet

 

Prilikom citiranja tekstova s interneta, osim internet-adrese sajta na kojem se tekst nalazi i naslova samog teksta, neophodno je navesti i datum posete toj stranici, kao i dodatna određenja ukoliko su dostupna (godina, poglavlje i sl.).

 

U literaturi:

Prezime, ime, naslov članka pod navodnicima, u zagradi „internet”, „dostupno na”: adresa sajta, u zagradi „pristupljeno” i precizan datum.

Primer: Plantinga, Alvin, „Theism, Atheism, and Rationality” (internet), dostupno na: http://www.noormags.com/view/fa/articlepage/574392, (pristupljeno 15. avgusta 2012).

 

U tekstu:

U zagradi prezime, „internet”.

Primer: (Plantinga, internet).

 

U napomeni:

Prezime, „internet”.

Primer: Plantinga, internet.

 

 

Napomene o citiranju

 

Prilikom citiranja iz raznih izvora (knjiga, časopisa, zbornika, tekstova iz zbornika, novina ili sa interneta), pojavljuju se ređi slučajevi koji nekada odstupaju od uobičajenog načina citiranja. U sledećim redovima spomenućemo nekoliko neophodnih napomena u vezi sa takvim slučajevima.

 

Napomena 1.

Ukoliko se neposredno pre citata spominje autorovo ime, nije potrebno da se, u istom, njegovo ime ponovi.

Primeri:

Knjige: Nasr (2006: 105) ne iznosi slično mišljenje.

Članci: Hinić (2012: 321) tvrdi da…

Žunjić (2011: 133) govori o tome na sledeći način.

Zbornici: Espozito (2002: 427) ne prihvata tu razliku.

Tekstovi iz zbornika: Karčić (1990: 15) ne podržava iznesenu teoriju.

Članci iz novina: Andrić (2012: 8 ) zagovara kritički pristup takvim izlaganjima.

Internet: Plantinga (internet) agreed that from a theistic point of viewpoint, the idea of proper functioning, as applied to us and our cognitive equipment, is not problematic.

 

Napomena 2.

Ukoliko originalni tekst, iz bilo kog razloga, nije ostraničen, navodi se poglavlje (section, volume) u kojem je tekst objavljen, a ako tekst nije podeljen ni na poglavlja, tada se ispisuje skraćenica n. p. (no page).

Primeri:

Knjige: (Jones 2008: sec. 1)

(Avicena 1943: n. p.)

Tekstovi iz novina: (Kejhan 1945: n. p.)

 

Napomena 3.

Ukoliko se tekst osvrće na više izvora, potrebno je spomenuti svaki od njih. Takođe, ako se odnosi na sam izvor, a ne na određeni deo iz njega, nije potrebno da se upiše i broj stranice.

Primeri:

Knjige: Ova diskusija je veoma poznata u poslednjim godinama (Sanders 2008; Smith 2009).

Članci: Moramo istaći da ova tema nije zastupljena na Zapadu (Mo’alemi 2007: 205–214; Nuri 2008: 121–123).

 

Napomena 4.

Ukoliko se izvor A citira indirektno iz izvora B, taj citat se ne može koristiti bez detaljnog obraćanja originalnom izvoru. To se mora obaviti posredstvom izvora B.

Primer:

Jones (cited in Smith 2009) agreed that the experiment failed to confirm this hypothesis.

ili

The experiment failed to confirm this hypothesis (Jones, cited in Smith 2009).

 

Važno je napomenuti da se u tom slučaju u spisak literature upisuje izvor B, odnosno onaj iz kojeg se direktno citira.

Primer:

Smith, J. (2009), Hypothesis, University of Western Sydney, Penrith.

 

Napomena 5.

Različite publikacije istog autora prepoznaju se na osnovu godina izdanja. Međutim, ukoliko je od istog autora, u istoj godini, objavljeno više od jednog dela, označavamo svako delo dodavanjem slova a, b, c,… neposredno posle godine izdanja. Važno je istaći da se isto pravilo primenjuje i u tekstu i

u spisku literature.

Primeri:

 

U spisku literature:

Jones 1999a, Forming hypotheses, University of Western Sydney, Penrith.

Jones 1999b, Assessing hypotheses, University of Western Sydney, Penrith.

Jones 2008, Developing hypotheses, University of Western Sydney, Penrith.

 

U spisku literature, kada je reč o istom autoru, publikacije se ispisuju na osnovu godina izdanja.

 

U tekstu:

Jones (1999a) stated…

Jones (1999b) stated…

Jones (2008) stated…

 

Napomena 6.

Autori sa istim prezimenima u tekstu se spominju inicijalom njihovih imena.

Primer:

J. Brown (1997) i C. Brown (1997).

 

Napomena 7.

Ukoliko je reč o delu koje ima više od jednog autora (do tri autora), nužno je da se, kako u tekstu tako i u spisku literature, spomenu imena svih autora. Važno je napomenuti da se u spisku literature navode samo inicijali imena autora. Međutim, ako je reč o četiri do šest autora, u spisku literature navode se prezimena svih autora i inicijali njihovih imena redosledom kojim su navedeni u samom izvorniku, dok se u tekstu upisuje samo prvi, odnosno glavni autor, a ostali se označavaju sa „et al.” ili „i dr.” U tom nizu, ukoliko je izvor delo više od sedam autora, u tekstu se, kao u prethodnom slučaju, upisuje samo prvi, odnosno glavni autor, dok se ostali označavaju sa „et al.” ili „i dr.” Ovog puta se, međutim, i u spisku literature spominje samo prvih, odnosno šest glavnih autora, dok se ostali označavaju sa „et al.” ili „i dr.” Između ostalog, ukoliko tekst nema određenog autora (poput rečnika ili određenih enciklopedija u kojima nisu navedena imena autora), ispisuje se samo naslov teksta. U tom slučaju, ako delo ima duži naziv, on se samo pri prvom navođenju piše u celini, dok svaki sledeći put može da se piše i u skraćenoj formi.

Primeri:

 

U spisku literature (dva ili tri autora):

Schneider, Z., Whitehead, D. & Elliott, D. (2007), Nursing and midwifery research: methods and appraisal for evidence-based practice, 3rd edn, Elsevier Australia Marrickville, NSW.

 

U spisku literature (četiri do šest autora):

Belenky, M., Clinchy, B., Goldberger, N. & Tarule, J. (1986), Womens ways of knowing, Basic, New York.

 

U spisku literature (više od sedam autora):

Davis, M., Charles, L., Curry, M. J., Shanti, P., Prasad, S., Hewings, A. et al. (2003), Challenging spatial norms, Routledge, London.

 

U spisku literature (bez autora):

Guide to agricultural meteorological practices (1981), 2nd edn, Secretariat of the World Meteorological Organization, Geneva.

 

U tekstu (dva ili tri autora):

Schneider, Whitehead and Elliot (2007) showed that…

ili

… is demonstrated (Schneider, Whitehead & Elliot 2007).

 

U tekstu (četiri do šest autora):

Belenky et al. (1986) explains that knowing is…

ili

… and therefore knowingness can be… (Belenky et al. 1986).

 

U tekstu (više od sedam autora):

Davis et al. (2003) found…

ili

This has indicated… (Davis et al. 2003).

 

U tekstu (bez autora):

Guide to agricultural meteorological practices (1981) provides…

ili

This can be shown by… (Guide to agricultural meteorological practices

1981).

takođe:

U Maloj Prosvetinoj enciklopediji (1968) nalazimo…

ili

… bio je nacionalni heroj (Mala enciklopedija Prosveta 1968).

 

Napomena 8.

Kada je reč o prevedenom izvoru, u spisku literature piše se i ime prevodioca, dok se ta informacija ne spominje u tekstu.

Primeri:

U spisku literature:

Mantran, R. (pr.) 2002, Istorija Osmanskog carstva, prevela s francuskog Miljković Bojanić, E., Clio, Beograd.

 

U tekstu:

Mantran (pr. 2002) navodi da…

ili

… pravo na slobodu kretanja (pr. Mantran 2002: 150).

 

Napomena 9.

Ukoliko se citira članak iz određene elektronske baze podataka, ta informacija se označava isključivo u spisku literature tako što se, nakon uobičajenog stila, navodi i datum pristupanja elektronskoj bazi.

Primeri:

 

U spisku literature:

Vučetić, J. (2011), Frazeološke osobenosti sportske rubrike dnevnog lista Jedinstvo, br 30, str. 31–46, pristupljeno 11. 10. 2012, http://scindeks-clanci. ceon.rs/data/pdf/0353-9008/2011/0353-90081130031V.pdf#search=%22 jezik%22

 

U tekstu:

Prema Jeleni Vučetić (2011: 32) uticaj novinskog medija…

ili

… istraživanja pokazuju da… (Vučetić 2001: 32).

 

 

Moramo napomenuti da isto pravilo važi i za novinske članke iz elektronskih baza podataka.

Pratite nas na Facebook-u  Pratite nas na Twitter-u  Pratite nas na Youtube-u  Pratite nas na Scribd-u 

Anketa
Koje knjige u izdanju Centra za religijske nauke Kom imate?
Istorija kulture i civilizacije islama i Irana. Dr Ali Akbar Velajati
Kratka istorija islamske filozofije. Dr Tehran, dr Seid i dr Muamer Halilović
Moć društva: islam, filozofija, civilizacija. Dr Muamer Halilović
Nauka i filozofija. Dr Hamid Parsanija
Sveto i savremeno: ogledi o političkoj filozofiji i reformističkoj misli u islamu. Dr Seid Halilović
Svetovi u nama, svetovi iznad nas. Dr Tehran Halilović
Loading ... Loading ...