Halilović na Institutu za medijska istraživanja u Iranu

Dr Muamer Halilović održao je gostujuće predavanje na persijskom jeziku na Institutu za medijska istraživanja, u iranskom gradu Komu, koji deluje pri državnoj Radio-televiziji IR Irana. Član Saveta osnivača beogradskog Centra za religijske nauke „Kom“ govorio je o različitim definicijama sintagme religijske nauke, kao i o suštini religije kao socijalne pojave.

Halilović je napomenuo da je neispravno poistovetiti religiju s religijskim tekstovima. Religija nije samo ono što se spominje u Tori, Bibliji ili Kuranu, pa čak nije ni samo ono što se dodatno predstavlja i u predanjima. Religija, shvaćena u njenom tradicionalnom i monoteističkom značenju, jeste način života, odraz istine koji potiče od Boga. Religija je, zapravo, odsjaj onoga što se zaista događa. Ona nije neki sistem koji je skovan u izolovanom stanju i koji se tek kasnije pripojio stvorenom svetu; ona postoji otkako postoji i svet. Jer ona i ne predstavlja ništa osim sveta, osim postojanja. Pa, zato, nelogično je tvrditi da religija obuhvata neke segmente bića a da druge zanemaruje. Naprotiv, ispravno je to da religija odražava sve stupnjeve postojanja, ali da svakom stupnju pridaje onoliko značaja koliko on zaista poseduje. Na taj način, o duhovnom i natprirodnom segmentu, sasvim očekivano, više će se govoriti. Ali će, pritom, sasvim dovoljno biti reči i o materijalnim aspektima postojanja.

Glavni i odgovorni urednik naučnog časopisa Kom govorio je u nastavku o poveznicama religije sa socijalnim naukama. Osvrćući se na svoju knjigu Islam i sociologija religije koja je 2019. godine ušla u uži krug izbora „Srpskog sociološkog društva“ za knjigu godine na polju sociologije u Srbiji, Halilović je napomenuo da postoje dva modela povezivanja religije i socijalne misli. Nekada se sa stanovništva moderne sociologije religija posmatra kao društvena pojava. U tom slučaju religiji se ne pridaje metafizički značaj. Štaviše, u takvom pogledu, koji je pod velikim uticajem pozitivističkih načela, metafizički značaj postaje potpuno besmislen i beznačajan, pa se iz religije uzimaju samo njeni društveni aspekti i praktični činioci. Do izražaja dolazi samo uloga koju religija može imati u društvu ili u životu svakog pojedinca posebno. Ovakav pristup religiji, spominje dr Halilović, ponajviše se primećuje u modernim oblicima sociologije religije. No, postoji i drugi pristup, a to je da se sa stanovišta religije posmatra mogućnost razvoja čovekovog kolektivnog života. U takvom postupku religija postaje izvor saznanja i bilo koje naučne akcije, a društvo biva predmet istraživanja. Ovaj oblik istraživanja više ne možemo smatrati modernom sociologijom religije, on je nešto sasvim drugačije, jer ne počiva na modernističkim i sekularnim pretpostavkama savremene zapadne nauke. I to je ono na čemu treba posebno insistirati kada govorimo o komparativnim istraživanjima religije i socijalne strukture.

Na kraju predavanja Halilović je govorio i o desetogodišnjoj tradiciji naučnog časopisa Kom. Analizirao je tematsku orijentaciju ovog časopisa i opisao najčešće pristupe autora ovog periodičnog izdanja. Budući da je dosada u tom časopisu objavljeno oko 150 originalnih naučnih radova, te da su u njemu pisali autori iz više od 15 različitih zemalja, taj časopis već i sam postaje predmet izvesnih socioloških i filozofskih istraživanja.

Pratite nas na Facebook-u  Pratite nas na Twitter-u  Pratite nas na Youtube-u  Pratite nas na Scribd-u 

Anketa
Koje knjige u izdanju Centra za religijske nauke Kom imate?
Istorija kulture i civilizacije islama i Irana. Dr Ali Akbar Velajati
Kratka istorija islamske filozofije. Dr Tehran, dr Seid i dr Muamer Halilović
Moć društva: islam, filozofija, civilizacija. Dr Muamer Halilović
Nauka i filozofija. Dr Hamid Parsanija
Sveto i savremeno: ogledi o političkoj filozofiji i reformističkoj misli u islamu. Dr Seid Halilović
Svetovi u nama, svetovi iznad nas. Dr Tehran Halilović
Loading ... Loading ...