Intervju ajatolaha Arafija za Pečat

Ajatolah prof. dr Alireza Arafi boravio je nedavno, po prvi put, u Beogradu kao gost Centra za religijske nauke „Kom“. Ajatolah Arafi je rektor al-Mustafa internacionalnog univerziteta i jedan od najuticajnijih religijskih mislilaca u današnjem Iranu. U Srbiju je doputovao u svojstvu predstavnika vrhovnog verskog vođe Irana, ajatolaha Hamneija. Njegov otac, ajatolah Muhamed Ibrahim Arafi bio je jedan od bliskih prijatelja imama Homeinija. Obavljao je razne dužnosti u najvažnijim kulturnim institucijama u Iranu.

U toku svoje posete Beogradu, ajatolah Arafi se susreo i razgovarao sa ministrom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja R. Srbije dr Verbićem, prorektorom za međunarodnu saradnju Beogradskog univerziteta prof. dr Soldatićem i dekanom Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu prof. dr Puzovićem. Održao je predavanja na Katedri za orijentalistiku Filološkog fakulteta i na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu.

Ajatolah Arafi je takođe dao intervju za televiziju B92, koji je emitovan u najgledanijim vestima ove televizije, kao i ekskluzivan intervju za nedeljnik „Pečat“. U intervjuu za „Pečat“ on je obrazložio različite načine iščitavanja islama u savremenom svetu i temeljne karakteristike umerenog i racionalnog islama. Analizirao je strateški značaj očuvanja tradicionalnog i izvornog identiteta naroda koji žive u Srbiji i na Balkanu i govorio o tome koliko se Srbija i Iran danas međusobno poznaju.

Intervju sa ajatolahom Arafijem objavljen je u novom broju „Pečata“, 23. januara 2015, na pune četiri strane. Početni deo intervjua možete pročitati na internet portalu lista „Pečat“.

 

Zbog izuzetnog značaja ovog intervjua, u nastavku izdvajamo neke delove ajatolahovih odgovora na pitanja g. Bajića, novinara lista „Pečat“.

 

Rektor ste Al-Mustafa internacionalnog univerziteta u svetom gradu Komu. Jedna od misli vodilja na univerzitetu jeste da religiozni ljudi mogu istovremeno živeti po zahtevima svoje vere, ali i u skladu sa civilizacijskim tekovinama našeg vremena. Po čemu se još prepoznaje vaš univerzitet?

Islam je jedinstvena religija, a u okviru nje su se razvili različiti teološki pravci koji počivaju na zajedničkim temeljima. Zbog toga se suočavamo sa činjenicom da je islam moguće iščitavati na različite načine. Islam u Islamskoj Republici Iran ima i neke posebne osobine. Jedna od izuzetno značajnih, možda i temeljnih osobina tog posebnog iščitavanja islama jeste upravo ono što je naglašeno u vašem pitanju. Mi, s jedne strane, nastojimo da očuvamo svoj identitet i svoju tradiciju, svoju baštinu. Sa druge strane, nastojimo da se kreativnom snagom svoje moćne religijske misli suočimo sa izazovima savremenog života i da, u skladu sa savremenošću, pokušamo da pronađemo prave odgovore na te izazove. Prema tome, mogu da kažem, najznačajnije osobine te vrste iščitavanja islama jesu racionalnost i ekspertska kreativnost. Još jedna izuzetno važna odlika sadrži se u tome da takav islam, sa posebnim racionalnim pristupom, želi da očuva istinoljubivost i pravdu sa jedne, i moć borbenosti na putu očuvanja svog tradicionalnog identiteta, s druge strane. Sledeća osobina jeste činjenica da se u okviru takvog islama insistira na zajedničkim elementima jedinstvene baštine celokupnog čovečanstva, znači svih ljudi koji žive u današnjem svetu. Upravo iz tog razloga naš osnovni princip je dijalog sa drugima, sa onima koji ne razmišljaju na isti način kao i mi […]

 

Jedan ste od predstavnika savremene filozofske misli u Iranu čija se filozofija zasniva i na mistici. Zna li se dovoljno u modernom zapadnom svetu o filozofiji islama i filozofskim pokretima i pogledima koji se javljaju u islamskom svetu?

Iran je kolevka filozofske misli, a posebno islamske filozofske misli. Najznačajnije i najbriljantnije islamske filozofske škole utemeljene su i razvijane upravo u Iranu. Tri osnovne filozofske škole islama – peripatetička, iluminativna i transcendentna škola islamske filozofije – rođene su, odnosno znatno su unapređene upravo u Iranu u okviru brojnih starih tradicionalnih univerziteta na kojima se u našoj zemlji razvijala religijska nauka. Možemo pomenuti i uzroke procvata filozofske misli u Iranu. Možda je prvi uzrok intelektualna sklonost Iranaca da razmišljaju o filozofskim pitanjima. Drugi razlog jesu ozbiljni filozofski kapaciteti u šiitskoj školi sledbenika blažene porodice Verovesnika islama, koja predstavlja jedan od nekoliko najznačajnijih veroškolskih pravaca u islamu. Pored toga, filozofska baština u Iranu obiluje briljantnom mističkom tradicijom, ili onim što možemo nazvati sufizmom. Mistička tradicija sufizma u mnogim muslimanskim zemljama prezentovana je na vrlo suvoparan, ili spoljašnji način. Mi u Iranu pokušavamo da pokažemo uzvišene dubine i najutemeljenije naučne tajne mističkog iskustva u islamu […]

Moram da istaknem da islamska filozofija danas nije predstavljena u svetu u svom punom sjaju. U nekoliko poslednjih decenija orijentalisti poput Anrija Korbena i njegovih učenika u Francuskoj samo su donekle pokušali da prezentuju neke osobine islamske filozofije. Islamska filozofija se u modernim departmanima u različitim zemljama manje-više izučava, ali ne u onoj meri kojom bismo mogli biti zadovoljni. Drago mi je što je u vašoj zemlji u okrilju osnivanja Centra za religijske nauke „Kom“ učinjen prvi korak na putu ispravnog i izvornog prezentovanja bogatstva islamske filozofije […]

Zastupate filozofiju umerenog islama. Šta podrazumevate pod umerenim islamom?

Moje izlaganje na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu bilo je posvećeno analizi značenja umerenog islama. Nažalost, moram da istaknem da se mi u islamskom svetu suočavamo sa pojavom ekstremnog, iracionalnog i ekskluzivističkog tumačenja islama, koje se iskazuje u vidu nemilosrdnog isključivanja svih neistomišljenika. S druge strane, imamo ekstremne reformističke tokove, koji žele da na svaki mogući način islam poistovete sa modernim svetom i da isključe sve one elemente po kojima je islam ostao tradicionalan, prepoznatljiv i po kojima je očuvao svoj izvorni identitet. Znači, oni ne žele da se ni na koji način suprotstave poništavanju tradicionalnog izvornog identiteta islamske baštine.

Umereni islam je treći način iščitavanja islama, koji se znatno razlikuje od dva pređašnja. Kao što sam već ukratko objasnio, umereni islam se temelji na racionalnosti, kreativnosti i ekspertskoj stručnosti. Želi da pokaže zajedničko blago svih ljudi, insistira na neophodnosti dijaloga i na nužnosti da se kroz dijalog što više približimo jedni drugima, protiveći se nepotrebnim religijskim fanatizmima. Umereni islam, takođe, pokazuje odgovornost prema problemima savremenosti i ograničenjima sa kojima se suočavaju potlačeni ljudi i zajednice u različitim delovima sveta. Pored toga, nastoji da očuva svoje saznajne i vrednosne stabilne principe, a istovremeno želi da iskoristi dragocena iskustva savremenoga sveta i savremenoga razvoja. Nikada se ne ponaša isključivo u okviru islamskog sveta. Ne isključuje iz grupe muslimanskih vernika pripadnike drugih islamskih veroškolskih pravaca, kao što nipošto ne isključuje iz svoje doktrine drugačije, briljantne religijske tradicije kao što su hrišćanstvo i ostale religije […]

 

Koliko se u Iranu zna o Srbiji, može li to saznanje rasti i mogu li Srbija i Iran proširiti kulturnu, privrednu i drugu saradnju?

Znanje Iranaca o Srbiji je relativno zadovoljavajuće. O Srbiji se zna zahvaljujući tome što je nekoliko uticajnih studenata odavde dugo godina studiralo u Iranu i oni su nam pomogli da bolje prepoznamo najznačajnije osobine, kulturu i civilizaciju naroda koji živi u Srbiji, ali smatram da na tom polju treba još mnogo raditi. Mnogo više ljudi mora da pomogne da se znanje jednih o drugima znatno produbi sa obe strane. Iran je moćna zemlja u svom regionu, a ta moć se ogleda kako u racionalnom i filozofskom znanju, tako i u tehnološkom razvoju, a tome treba pridodati i ogromna prirodna bogatstva. Imam saznanja da su visoki predstavnici obe zemlje, i Irana i Srbije, zainteresovani za proširenje i produbljenje saradnje, međutim moja želja je da ona što pre doživi svoju ekspanziju i da možemo da se njome ponosimo. Nakon završetka poseti Srbiji, ja ću svakako pokušati da obavestim najviše predstavnike naše zemlje o rezultatima svoga putovanja.

 

Da li prisustvo hrišćana i muslimana na Balkanu može predstavljati potencijalnu opasnost za ovaj region? Šta biste u vezi s tim poručili balkanskim muslimanima i hrišćanima?

Moj savet muslimanima i hrišćanima na Balkanu jeste da se vrate racionalnoj umerenosti i da se udalje od bilo kakve vrste nepotrebnog i neosnovanog fanatizma, da svi vole svoju zemlju, da ne dozvole da se u njihovom regionu prošire ekskluzivističke ili suvoparne ideje, da svi, svim svojim bićem, prihvate činjenicu da islam i hrišćanstvo moraju živeti u ambijentu mira i međusobnog svestranog poštovanja. Ukoliko imaju loša sećanja iz bliske prošlosti, mislim da je sada vreme da ta loša sećanja ostave po strani i da krenu ka blistavoj budućnosti.

Pratite nas na Facebook-u  Pratite nas na Twitter-u  Pratite nas na Youtube-u  Pratite nas na Scribd-u 

Anketa
Koje knjige u izdanju Centra za religijske nauke Kom imate?
Istorija kulture i civilizacije islama i Irana. Dr Ali Akbar Velajati
Kratka istorija islamske filozofije. Dr Tehran, dr Seid i dr Muamer Halilović
Moć društva: islam, filozofija, civilizacija. Dr Muamer Halilović
Nauka i filozofija. Dr Hamid Parsanija
Sveto i savremeno: ogledi o političkoj filozofiji i reformističkoj misli u islamu. Dr Seid Halilović
Svetovi u nama, svetovi iznad nas. Dr Tehran Halilović
Loading ... Loading ...